POVLASTICE NA PREDMETE KOJI SE
PRIMAJU IZ INOSTRANSTAVA U POŠILJKAMA
PROPISI
koji regulišu uvoz predmeta dobijenih u pošiljkama
Odredbama člana 192. tačka 4) Carinskog
zakona ("Službeni glasnik RS", br. 73/2005, 61/2005) domaći i
strani državljani oslobođeni su od plaćanja uvoznih dažbina na predmete
koje prime iz inostranstva u pošiljkama.
Ova povlastica je preciznije definisana
članom 272. stav 1) tačka 2) Uredbe o carinski dozvoljenom postupanju sa carinskom robom,
puštanju carinske robe i naplati carinskog duga ("Službeni glasnik
RS", br. 127/2003, 20/2004, 24/2004, 63/2004, 104/2004, 44/2005,
71/2005, 76/2005, 47/2006). Shodno ovom članu, oslobođena su od plaćanja
uvoznih dažbina, odnosno carine, lica iz člana 192. tačka 4) Carinskog
zakona na predmete koje prime od fizičkih lica iz inostranstva u
pošiljkama, do ukupne vrednosti od
20 evra, u dinarskoj protivvrednosti. Ukupna vrednost od 20 evra
odnosi se samo na vrednost predmeta dok se troškovi poštarine u ovom
slučaju ne
uračunavaju u ovu vrednost. Troškovi poštarine se dodaju na vrednost
predmeta ukoliko njena vrednost prelazi 20 evra. Pošiljka čija je
ukupna vrednost veća od 20 evra, kao i roba koja nije deljiva, nije obuhvaćena
ovom povlasticom. Važno je naglasti da se povlastica odnosi samo na
pošiljke koje domaća lica dobijaju od fizičkih lica iz inostranstva. U
slučaju da se dobije pošiljka iz inostranstva od pravnog lica (npr.,
predmeti kupljeni u inostranstvu), ova povlastica ne važi i plaća se
puna carina i PDV bez obzira na vrednost pošiljke.
Odredbama člana 26. tačka 7) Zakona o
porezu na dodatu vrednost ("Službeni glasnik RS", br. 84/2004,
86/2004, 61/2005), propisano je da se PDV ne plaća na uvoz robe za
koju je u skladu sa članom 192. Carinskog zakona propisano oslobođenje
od carine. U slučaju da se u postupku uvoza robe ne može primeniti
navedena povlastica, odnosno da se plaća carina, platiće se i PDV.
Šta predstavlja vrednost od 20 evra?
Vrednost od 20 evra predstavlja
carinsku vrednost predmeta dobijenih u pošiljkama. Ova vrednost se u
postupku carinjenja utvrđuje shodno odredbama člana 45. do 62. Carinskog
zakona.
Pojam "nedeljiva roba" podrazumeva da
ako se, na primer, uveze pet knjiga po pojedinačnoj ceni od 5 evra,
povlastica ne važi i plaća se carina i PDV na vrednost od 25 evra,
odnosno ne može se primeniti povlastica na 20 evra i da se plati carina i
PDV na vrednost od 5 evra.
Kolika se carinska stopa pimenjuje?
Shodno odredbama člana 34. stav 3.
Carinskog zakona, roba namenjena za korišćenje u sopstvenom domaćinstvu
koju fizička lica primaju iz inostranstva
u poštanskom saobraćaju, osim robe koja je u skladu sa odredbama ovog
zakona oslobođena obaveze plaćanja uvoznih dažbina, carini se po
jedinstvenoj carinskoj stopi u visini od 10%.
Šta to praktično znači?
Primer 1.:
Ako se u poštanskoj pošiljci iz
inostranstva dobije roba u vrednosti od 16 evra i ako su troškovi
poštarine 10 evra, na ovu pošiljku neće se platiti ni carina ni PDV jer
je vrednost robe, bez troškova poštarine 16 evra, tj. manja je od 20 evra.
Primer 2.:
Ako je vrednost robe 30 evra, a
poštanski troškovi 20 evra, ne može se primeniti povlastica jer je
vrednost robe preko 20 evra, pa se na uvoz plaća i carina i PDV.
Carinska osnovica je zbir vrednosti robe i troškova poštarine i ona je u
ovom slučaju 50 evra. Ako se na ovu vrednost primeni jedinstvena
carinska stopa to znači da se treba
platiti carina u vrednosti od 5 evra.
PDV se u zavisnosti od robe i njene
namene plaća 18%, 8% ili je roba u nekim slučajevima oslobođenja od
plaćanja PDV-a. Osnovica za obračun PDV-a je vrednost robe (50 evra)
uvećanja za carinu (5 evra) i iznosi 55 evra. Ako se na ovu vrednost
primeni stopa od 18% porez treba platiti u iznosu od 10 evra.
Troškovi pošte?
U slučaju uvoza robe koja stiže u
poštanskim pošiljkama plaćaju se i troškovi pošte koji zavise od robe do
robe i njen iznos zavisi od stava nadležne pošte.
|